Kolesterol je jedna od najčešće pogrešno shvaćenih tvari u našem organizmu. Često ga doživljavamo isključivo kao prijetnju zdravlju, no istina je da bez njega život ne bi bio moguć. Ključ je u ravnoteži i razumijevanju načina na koji on cirkulira našim tijelom.
Što je zapravo kolesterol i kako nastaje?
Kolesterol je mekana, voskasta tvar slična masti (lipid) koja se nalazi u svakoj stanici našeg tijela. On nije “otrov”, već gradivni materijal neophodan za:
- Izgradnju staničnih membrana: Daje čvrstoću svakoj stanici.
- Sintezu hormona: Bez njega tijelo ne može proizvesti estrogen, testosteron i kortizol.
- Proizvodnju vitamina D: Pomaže koži da koristi sunčevu svjetlost.
- Stvaranje žuči: Neophodan je za probavu masti.
Zanimljivo je da oko 80% kolesterola proizvodi naša jetra, dok tek preostalih 20% unosimo putem hrane životinjskog podrijetla.
Dobri (HDL) i loši (LDL) kolesterol: U čemu je razlika?
Budući da je kolesterol mast, on se ne može samostalno miješati s krvlju. Kako bi putovao do stanica, koriste se “nosači” koje nazivamo lipoproteinima. Postoje dvije glavne vrste:
LDL (Low-Density Lipoprotein) – “Loši” kolesterol
LDL se smatra lošim jer on dostavlja kolesterol iz jetre u stanice. Ako ga ima previše, on se počinje taložiti na unutarnjim stijenkama arterija. S vremenom te naslage (plak) sužavaju žile, što nazivamo ateroskleroza.
HDL (High-Density Lipoprotein) – “Dobri” kolesterol
HDL djeluje kao “čistač” krvotoka. Njegova je zadaća prikupiti višak kolesterola iz krvi i tkiva te ga vratiti natrag u jetru, gdje se on razgrađuje i uklanja iz tijela. Što je razina HDL-a viša, to je manji rizik od bolesti srca.
Kako prepoznati razine pomoću nalaza krvi?
Razine kolesterola ne možemo “osjetiti” jer povišen kolesterol ne boli. Jedini način provjere je laboratorijska pretraga krvi pod nazivom lipidogram. Na nalazu ćete vidjeti sljedeće vrijednosti:
- Ukupni kolesterol: Poželjno je da je manji od 5.0 mmol/L.
- LDL kolesterol: Cilj je da bude što niži, idealno ispod 3.0 mmol/L.
- HDL kolesterol: Poželjno je da bude iznad 1.0 mmol/L za muškarce i 1.2 mmol/L za žene.
- Trigliceridi: Druga vrsta masnoće u krvi, idealno ispod 1.7 mmol/L.
Hrana i kolesterol: Što zapravo jedemo?
Važno je napomenuti: hrana ne sadrži HDL ili LDL kolesterol. Ona sadrži masti koje potiču jetru da proizvodi više jednog ili drugog tipa.
- Namirnice koje dižu LDL (loši): Zasićene masti (masno meso, maslac, punomasni sirevi) i trans-masti (pržena hrana, industrijski keksi, lisnato tijesto).
- Namirnice koje dižu HDL (dobri): Nezasićene masti poput maslinovog ulja, orašastih plodova, avokada i plave ribe (omega-3 masne kiseline).
- Vlakna: Zobena kaša, mahunarke i voće poput jabuka pomažu “izbaciti” višak kolesterola iz tijela prije nego dospije u krvotok.
Negativan utjecaj na zdravlje i mjere predostrožnosti
Kada se “loši” kolesterol previše povisi, dolazi do ozbiljnih rizika:
- Srčani udar: Nastaje ako se začepi arterija koja opskrbljuje srce krvlju.
- Moždani udar: Nastaje ako se prekine dotok krvi u mozak zbog začepljenja ili puknuća žile.
- Periferna arterijska bolest: Loša cirkulacija u nogama.
Kako živjeti zdravije i smanjiti brigu?
Dobra vijest je da u većini slučajeva razinama kolesterola možemo upravljati promjenom životnih navika:
- Kretanje je ključno: Fizička aktivnost je jedan od rijetkih dokazanih načina za povećanje “dobrog” HDL kolesterola.
- Pazite na šećer: Prehrana bogata rafiniranim šećerom često podiže trigliceride i kvari omjer masnoća u krvi.
- Prestanite pušiti: Pušenje oštećuje stijenke krvnih žila i olakšava “lijepljenje” lošeg kolesterola za njih.
- Redovite kontrole: Čak i ako se osjećate izvrsno, provjerite krvnu sliku jednom godišnje.
Zaključak: Kolesterol nije vaš neprijatelj, već vitalna tvar kojoj je potrebna vaša pomoć kako bi ostala u ravnoteži. Birajte zdrave masnoće, ostanite aktivni i fokusirajte se na cjelovitu hranu – vaše tijelo će se pobrinuti za ostalo.
